Baština 2455

Mračna vizija Ivana Pavla II.: Islamizam će zaposjesti Europu

Mračna vizija Ivana Pavla II.: Islamizam će zaposjesti Europu
Papa Ivan Pavao II. i mons. Mauro Longhi iz prelature Opus Dei

O čemu je sv. Ivan Pavao II razgovarao nasamo s Kristom ili Bogorodicom? O ratu s ateistima, među inim, ako je vjerovati mons. Mauru Longhiju (68), jednome od prelata iz Opusa Dei, kojeg je upravo papa Wojtyła uzdigao na rang osobne prelature, izuzevši ga tako iz nadležnosti mjesnih biskupa.

Mauro Longhi je 22 listopada u Val Camonici, na spomendan sv. Ivana Pavla II, spomenuo jednu od više Wojtyłinih vizija koje mu je osobno prepričao sv. papa: „Reci to onima koje ćeš sresti u Crkvi u trećem tisućljeću. Vidim Crkvu ranjenu smrtonosnom ranom. Dubljom i bolnijom od onih u ovom tisućljeću. Zove se islamizam. Zaposjest će Europu.

Vidio sam horde kako dolaze od Zapada do Istoka: od Maroka do Libije, do Egipta, i dalje do istočne strane. Zaposjest će Europu, Europa će biti podrum, stare relikvije, polumrak, paučina. Obiteljske uspomene. Vi, Crkva trećeg tisućljeća, morat ćete suzbiti invaziju. Ali ne oružjem, oružje neće biti dovoljno, nego vašom vjerom življenom pošteno.“

Viralni video

Longhi sada kaže da nije znao da ga snimaju. Snimak se ipak obreo na You Tubeu. I postao, štono kažu, viralan. Za tu Wojtyłinu viziju – koja se savršeno podudara sa snimcima Poljakâ katolikâ koji kleče na granici svoje države s krunicom u ruci i mole protiv najezde muslimana – nema drugog izvora osim tog monsignora.

Longhi je rođen u Trstu ali je djetinjstvo proveo u Londonu, a kasniju mladost u Milanu, maturiravši u Zavodu Lava XIII, te diplomiravši na Bocconijevu sveučilištu tezom o oblasnoj ekonomiji. Prethodno je 1969 pristupio Opusu Dei. Radio je u biznisu, uz to diplomirao i dogmatsku teologiju na Papinskome sveučilištu Svetoga Križa koje pripada Opusu, zaredio se za svećenika, pa ondje i doktorirao.

Longhi se sa sv. Ivanom Pavlom II nalazio – objašnjava katolički aktivist pro life Valerio Pece – na čuvenim potajnim skijanjima u Abruzzu, u planini blizu L'Aquile, u domu kojim sada upravlja Opus Dei. Sv. Ivan Pavao II bi odlazio iz Vatikana u civilu i u skromnom automobilu, u pratnji mons. Stanisława Dziwisza i par prijatelja, zabivši pred naplatnom kućicom na autocesti nos u novine ili knjigu da ga ne prepoznaju.

Longhi je ondje skijao s papom Wojtyłom od 1985. do 1995. Ondje je, kaže, imao prilike više puta vidjeti Papu kako usred noći kleči pred tabernakulom. I spominje da su i drugi ondje mogli čuti kako „razgovara, ponekad veoma živo, s Gospodinom i njegovom ljubljenom Majkom“.

Nije nikakva tajna da je sv. Ivan Pavao II. bio i razborit i mistik. Njegov najbolji prijatelj u Rimu, kolega iz ilegalnog sjemeništa u Krakówu i kasnije kardinal Andrzej Deskur, govorio je da je Wojtyła vidio Krista oči u oči prvi put za Podizanja dok je služio mladu misu u kripti sv. Leonarda u krakówskoj katedrali 1946.

Zagovornik mira

Valja podsjetiti da je sv. Ivan Pavao II. širom otvorio dijalog s islamom, da je pred gomilom mladih muslimana u Casablanci 1985. naglasio: „Mi kršćani i muslimani imamo mnogo zajedničkoga, kao vjernici i kao ljudi. […] Abraham nam je isti model vjerovanja u Boga, podčinjavanja Njegovoj volji i povjerenja u Njegovu dobrotu. Vjerujemo u istog Boga, jedinog Boga, živog Boga […].“

Godinu kasnije pozvao je u Assisi sve vjere na molitve za mir. Bio je 2001. prvi papa koji je ušao u džamiju. Nakon rušenja Blizanaca u New Yorku 11. rujna 2001. ponovo je okupio i muslimane na molitvu u Assisiju kako bi oduzeo religijsku izliku terorizmu.

U razgovoru za Vatican Insider mons. Longhi je, žaleći zbog medijske buke, dosolio kako mu je sv. Ivan Pavao II. jednom rekao:
„Rat neće biti između religija, nego između ateistâ i vjernikâ“. To se sasvim podudara s dojmom da je svrha Wojtyłina dijaloga s drugim vjerama bila suzbijanje ateizma, a i vjerske ravnodušnosti.

Prelat prenosi da je tadašnji američki predsjednik George W. Bush 2004. rekao Papi:
„Svetosti, mi hoćemo samo sigurnost“, a da mu je Papa skresao:
„Pod noge tog idola koji zovete sigurnošću hoćete žrtvovati svako ljudsko dostojanstvo!“.
Mons. Longhi je uživao i povjerenje Benedikta XVI, koji ga je imenovao dužnosnikom u Kongregaciji za kler gdje je ostao dva mandata, ali mu papa Frane nije produljio kurijalnu karijeru.


Piše Inoslav Bešker

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.