Baština 235

Vjernici, turisti, krenite put svetišta Gospe Sinjske hodočasteći pješice

Vjernici, turisti, krenite put svetišta Gospe Sinjske hodočasteći pješice
Mladi hodočasnici iz Solina za Sinj idu u subotu na nedjelju uoči Velike Gospe / REUTERS

Vjernik katolik ste, a na odmoru ste u Splitsko-dalmatinskoj županiji i želite neko novo vjersko iskustvo. Možda da se, primjerice, uputite na hodočašće u svetište Gospe Sinjske pješice iz Splita ili Solina, što svake godine čine deseci tisuća građana, koji na taj način prevale tridesetak kilometara, usput mole i meditiraju, te čiste svoju dušu.

Većina građana krenut će u noći s 14. na 15. kolovoza u večernjim satima, u Sinj će doći ujutro, ispovjediti se, možda poslušati misu i potom se autobusima vratiti svojim kućama. No, ako želite izbjeći velike gužve (u Sinju se 15. kolovoza očekuje oko 100 tisuća hodočasnika), onda u hodnju možete krenuti i večeras, te svih sljedećih dana.

Mise zornice u šest sati slave se svakog jutra do 14. kolovoza, dok se do 13. kolovoza moli krunica i Devetnica Gospi Sinjskoj u 18.20, a u 19 sati je euharistijsko slavlje. Inače, svete mise prenose se uživo na Facebook stranici "Gospa Sinjska".

A sada malo o povijesti. Ovako u Svetištu objašnjavaju zbog čega se štuje Gospa Sinjska:
- U Cetini pod "V'sinjem" (tako se nazivalo naselje na mjestu današnjega Sinja) knez Ivan Nelipić sagradio je franjevcima 1357. godine samostan i crkvu sv. Marije, što je iste godine potvrdio papa Inocent VI. Samostan je pripadao Bosanskoj vikariji. Pod zaštitom tada moćnog Nelipića, samostanu je pripadao velik broj franjevaca, tako da se ubrzo stvorila Cetinska kustodija. Njezin se kustos spominje od 1372. godine, a zna se da je 1506. godine obuhvaćala samostane Cetinu pod Sinjem, Klis, Skradin, Visovac, Vrliku, Knin i Karin.

Godine 1490. osmanska vojska zapalila je samostan, a crkvu porušila. Za obnovu se zauzeo papa Inocent VII., koji je po Žarku Dražojeviću uputio molbu vjernicima da obnove "crkvu Bl. Marije ispod bedema grada V'sinja". Crkva i samostan tada su vjerojatno obnovljeni, ali su, kao i cijela Cetinska krajina, i dalje trpjeli udarce osmanskih osvajača dok Sinj konačno nije pao pod njihovu vlast 1536. godine.

Franjevci su se razbježali. Većim dijelom su se s uskocima sklonili pod Klis, a kad je pao Klis (1537.), u Senj - navode u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, te objašnjavaju kako su u vrijeme Morejskog rata (1683. – 1699.), 1687. godine, gonjeni strahom od osmanske odmazde, franjevci iz Rame došli s narodom u Sinj i Cetinsku krajinu, kamo su i prije povremeno zalazili kao duhovni pastiri.

- Sa sobom su, uz druge predmete, donijeli i sliku Majke od Milosti, kako se tada nazivala slika Gospe Sinjske. Neki od njih ostali su po selima s narodom, a neki su se, nakon kratkog boravka u Dugopolju, smjestili početkom 1688. godine u opatiju sv. Stjepana (Sustipan) u Splitu. Godine 1690. dobili su zemlje u Sinju oko muslimanske mošeje. Godinu dana kasnije, jer u Splitu "… pribivasce vechie od trii godiscta", franjevci su se vratili u Sinj i mošeju su pretvorili u crkvu sv. Franje, a minaret u zvonik.

Međutim, taj položaj nije bio zgodan i stoga su oni na zemlji ispod Kamička, koju su dobili 1695. godine, već 1699. godine počeli graditi novu crkvu prema nacrtima Ivana Macanovića Ragužanina. Gradnju je izvodio Andrija Ruspini iz Bergama. Crkva je završena tek 1714. godine. Uz središnju lađu imala je četiri pobočne kapele i apsidu. Međutim, osmanska je vojska već 1715. godine zapalila novosagrađenu crkvu.

Kad su osmanski osvajači 1715. godine opljačkali Cetinsku krajinu, uništili tvrđavu Kamičak, opustošili Zagoru do Drniša i Vrlike, vojnička posada povukla se u sinjsku tvrđavu. S njima je bilo nekoliko franjevaca s Gospinom slikom. Napad na tvrđavu počeo je 8. kolovoza, a posljednji juriš bio je 14. kolovoza uoči blagdana Velike Gospe. No, brojem i oružjem neusporedivo nadmoćnija osvajačka vojska neočekivano se i neobjašnjivo povukla. Branitelji i narod bili su uvjereni da je relativno maloj i iscrpljenoj posadi pomogla Majka Božja u predvečerje njezina blagdana – Uznesenja Marijina (Velika Gospa).

Zahvalni vojnici i časnici skupili su 80 cekina i dali su izraditi zlatnu krunu kojom je splitski nadbiskup Stjepan Cupilli okrunio sliku 1716. godine. Iako su franjevci nastojali da se slika ponovno postavi u crkvu pod Kamičkom, ona je ipak neko vrijeme ostala u tvrđavi jer je časnici i vojnici nisu htjeli dati. Nakon više godina suprotstavljanja, sam je mletački dužd zapovjedio da se slika preda franjevcima. Tako je slika prenesena u novu crkvu 1721. godine - objašnjavaju u Svetištu.

Vrijeme ispovijedi

Od 5. do 14. kolovoza: od 6 do 12 sati te od 17 do 20 sati
15. kolovoza, svetkovina Gospe Sinjske: od 3 do 20 sati

10 PRAVILA: Što ponijeti i kako se ponašati

1. Ponesite udobne tenisice, nikako ne nove. Naime, žuljevi će teže nastajati u već nošenim tenisicama.
2. Izbjegavajte japanke, natikače i druge lagane sandale.
3. Ponesite flastere, zavoj i neko dezinfekcijsko sredstvo.
4. Ponesite vodu. Ne nosite gazirane cola napitke ili zaslađene sokove, od kojih ćete samo još više žednjeti. Ako bude jako vruće pa se očekuje pojačano znojenje, najbolje bi bilo kupiti neki izotonični napitak, koji je bolje rješenje od vode. Naime, u njemu su svi važni elektroliti koje gubimo znojenjem te dobro izbalansiran udjel ugljikohidrata.
5. Što se tiče hrane, možete ponijeti sendvič, a od voća banane. Naime, to je voće puno kalija i dobrih ugljikohidrata.

6. Prije puta popijte jednu multivitaminsku tabletu jer se tijekom hodanja znojimo i trošimo elektrolite.
7. Ponesite barem jednu majicu s dugim rukavima jer u Dalmatinskoj zagori noći znaju biti hladne i ljeti.
8. Nosite reflektirajući prsluk i ponesite baterijsku lampu. Napunite dobro mobitele ili ponesite prijenosne baterije.
9. Držite se kraja ceste, hodajte u grupi. Odmarajte se.
10. Na hodočašće je najbolje krenuti iz Solina starom kliškom cestom, zatim lokalnom cestom preko Dugopolja i izići na Dicmo. Samo pratite oznake uz cestu. Možete se vratiti autobusima koji će svako malo kretati sa sinjskoga kolodvora.

Informacije

PORTA SVETIŠTA
Radno vrijeme: 7.00 - 19.00 sati
Telefon: +385 (0)21 707 010
Adresa: Franjevački samostan Gospe Sinjske,
Fratarski prolaz 4, 21230 Sinj, Hrvatska
E-mail: zupa.sinj@gmail.com, gospa.sinjska.svetiste@gmail.com

GVARDIJANAT
Telefon: 021-707-017, 021-707-041
Radno vrijeme: 9.00 - 12.00 sati // 16.30 - 17.30 sati

WEB:
https://www.gospa-sinjska.hr/
https://www.facebook.com/Gospa-Sinjska-165896940440093/

TZ GRADA SINJA
Put Petrovca 12,
Tel. +385/21/ 826 352
Fax. +385/21/ 660 360
E-mail: info@visitsinj.com
http://www.visitsinj.com/hr

Milo lice naše Gospe

"Slika Čudotvorne Gospe Sinjske može se ubrojiti među ljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost. Naslikana je na platnu, duga je 58 cm, a široka 44 cm. Slika ne prikazuje cijeli lik Majke Božje, nego samo poprsje koje izlazi iz tamne pozadine slike. Dobro je sačuvana, iako je na više mjesta prelomljena. Ti su prijelomi vjerojatno nastali dok su fratri nosili sliku u torbi bježeći iz Rame.

Godine 1927. sliku je temeljito očistila i u jednakoj ju je veličini preslikala slikarica časna sestrfa Rafaela Egger, a godine 1965., prije proslave 250. obljetnice čudesnog oslobođenja Sinja i Cetinske krajine, sliku je konzervirao Filip Dobrošević iz Splita.

Ova se slika može ubrojiti među naše "Gospe selice", koje je narod nosio sa sobom sjedinjujući s Marijom svoju, često gorku sudbinu", navode u sinjskom svetištu.
"Gospino lice vrlo je milo i živo, puno neke neodoljive dragosti, blago i kao zeru turobno, a opet ljupko, lijepo, da ti pogled na nj razblažuje srce, dira dušu", opisao je sliku fra Stanko Petrov.

Piše Saša Jadrijević-Tomas

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.