Baština 411

Damir Šarac: Srbi priznali mjerodavnost Pape za svetost Stepinca

Damir Šarac: Srbi priznali mjerodavnost Pape za svetost Stepinca
Patrijarh SPC-a Irinej u Kistanjama / CROPIX

Mješovito povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve čiji je zadatak bio razmotriti život kardinala Stepinca, prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata, objavilo je zajedničko priopćenje za javnost, iz kojeg se mogu zaključiti tri važne stvari.

Nisu se složili oko svetosti života i djelovanja zagrebačkog nadbiskupa u razmatranom razdoblju, Srpska crkva je priznala kako se ne može miještati u unutrašnje stvari Katoličke crkve, a možda je i najbitnije da su se biskupi i episkopi konačno susreli i razgovarali bez prosipanja borbenih parola putem medija i epistola. Iz svega se može zaključiti kako je, usprkos razlikama, pala i zadnja barijera koja je mogla usporiti Stepinčevo proglašenje svetim. Prioćenje je složeno vrlo diplomatski, onako kako samo crkveni ljudi znadu, kurtoazno i mjereno na sedam kantara, a nekoliko najznakovitijih rečenica glasi:

- Od početka rada Komisije članovi su bili svjesni da je postupak kanonizacije kardinala Stepinca u isključivoj mjerodavnosti Pape. Priznaju također da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije. Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita – stoji u priopćenju čiji je ostatak posvećen pohvali velikodušnosti pape Frane koji je dobrohotno prihvatio molbu patrijarha SPC Irineja za ovakvim procesom.

- Članovi Komisije složili su se također da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960., godine smrti kardinala Stepinca. Moglo se također osvijetliti život i službu jednog uglednoga katoličkog Pastira u osobito teškom povijesnom razdoblju. Proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo je kako su sve Crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i imale su svoje mučenike i ispovjedaoce vjere. U tom smislu članovi Komisije složili su se oko mogućnosti buduće suradnje, u pogledu zajedničkoga rada, kako bi podijelili sjećanje na mučenike i ispovjedaoce vjere dviju Crkava – stoji na kraju izjave.

Podsjetimo, cilj Komisije bio je pokušaj za postizanje suglasja Hrvata i Srba, odnosno pravoslavaca i katolika s ovih strana oko uloge nadbiskupa Stepinca, što bi moglo poslužiti za primjer i drugim narodima i vjerskim zajednicama Europe da dijalogom pokušaju razriješiti dugogodišnja razmimoilaženja oko povijesnih događaja i osoba. Sastanci na kojima se razmatrala Stepinčeva uloga u prijeratnom, ratnom i poslijeratnom razdoblju održani su u Vatikanu, Zagrebu, Novom Sadu, Požegi i Podgorici, a ideja je bila da se iznose materijalni dokazi koji bi potvrđivali ili negirali svetački život kardinala Stepinca.

Dok je katolička strana imala tisuće dokumenata koji su svjedočili o Stepinčevu zauzimanju i spašavanju stotina progonjenih Židova, Srba, hrvatskih antifašista, kritikama prema rasnim zakonima i nacionalsocijalizmu, te ustaškom teroru, srpski su se argumenti svodili na optužbe Stepinca kao vojnog vikara (u Kraljevini Jugoslaviji i NDH), prešućivanju ustaških zločina, poticanju vjerskih prijelaza, nedovoljnom zauzimanju za spašavanje ugroženih skupina te dokumentacijui s montiranog komunističkog procesa iz 1946. godine.

I premda je jasno da Srbi nisu uspjeli dokazati kako je Stepinac bio 'ustaški svećenik' niti da je poticao Pavelića na ratne zločine, a još manje okrvario ruke, iz zaključka je vidljivo da ostaju pri stavu o 'različitim tumačenjima' njegova djelovanja, što je ipak puno blaža definicija nego prije formiranja povjerenstva. Ne predbacujući više Katoličkoj crkvi kako 'Stepinac nije živio životom svetitelja' i nije 'dostojan oltara', premda ne prihvaćajući ni obratne dokaze, te priznajući kako je kanonizacija unutrašnja stvar Katoličke crkve, tenzije oko Stepinca značajno su se smanjile, i valja očekivati da će ga papa Frane kanonizirati vrlo brzo.

Dapače, novi kriterij koji je Papa proglasio važećim za procese beatifikacije i kanonizacije, tzv. 'polaganje života', ukratko rečeno, podnošenje dugotrajnog mučeništva i patnje osobe kreposna života bez prolijevanja krvi, Stepinčev uspon do libra svetih Katoličke crkve bit će rapidno ubrzan.



Piše Damir Šarac

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.