Baština 1753

Sveti Ivane Pavle Drugi, blagoslovi našu Misiju!

Sveti Ivane Pavle Drugi, blagoslovi našu Misiju!
Papa Ivan Pavao II. s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom na početku drugog pohoda Hrvatskoj 2. listopada 1998. / REUTERS

Jedan je samo Ivan Pavao Veliki. Karol Wojtyla, Papa iz Bijele Hrvatske, Papa Poljak kojeg ćemo i mi Hrvati posebno pamtiti. Danas, kada slavimo blagdan svetog Ivana Pavla II., na poseban način sjećamo se njegove inaguracijske mise, kad je na Petrovu stolicu prvi put kao Kristov namjesnik na zemlji stupio upravo 22. listopada 1978., te je tom prigodom urbi et orbi poručio: Ne bojte se! Aperite portas redemptori! Štoviše, otvorite širom vrata Otkupitelju!

Kako je živio tako je i umro. Velik u svemu. Dostojanstveno, vjernički potpuno se predao volji Božjoj. Izabran i poslan mnoštvima diljem svijeta, Ivan Pavao II. otišao je s ovoga svijeta ispraćen molitvom krunice mnoštva okupljenog pod prozorima Apostolske palače. Trg svetog Petra bio je svijet u malom. Cijeli je svijet na trenutak stao kad se Urbi i Orbi objavila tužna vijest: Umro je Papa. U molitvi za Ivana Pavla II. ruke su sklapali i stari i mladi, i bogati i siromašni. Za njega su molili i katolici i pravoslavci i židovi i muslimani. Svi ljudi dobre volje tugovali su zbog odlaska čovjeka koji je mnoge zadužio. On, pak, svojim najbližim suradnicima, tajnicima i časnim sestrama iz Poljske koji su godinama živjeli s njim u Papinu apartmanu, navodno je u posljednjoj poruci poručio: "Pustite me da odem u Očev dom"(!)

Spasila ga Gospa Fatimska

Toliko je bio sinovski odan Bogorodici, pa i ne čudi što je preminuo u prvu subotu u mjesecu, 2. travnja 2005. Svaka je prva subota po tradiciji koja se u Crkvi razvila nakon Gospinih ukazanja i poruka iz Fatime, posvećena Presvetom Srcu Marijinu. Vjerovao je da mu je Marija spasila život u atentatu koji se na Trgu svetog Petra zbio baš na blagdan Gospe Fatimske, 13. svibnja 1981. Metak izvađen iz njegova tijela poslije je dao ugraditi u krunu na glavi Marijina kipa u Fatimi.

Ljudskim očima gledano, smrt je najtužnija vijest. Bol i patnju po naravi stvari odbacujemo, i nerado govorimo o njima. No, vjernicima se život smrću samo mijenja, a ne oduzima. Ivan Pavao II. i dane svoje agonije nije skrivao od očiju svijeta i na taj način htio je pokazati kako istinski nasljeđuje Krista, koji je preko Kalvarije i smrti izišao kao pobjednik. On je prešao taj prag nade koju je kao Papa svjedočio gdje god je kročio svojom nogom privlačeći milijune svojom karizmom. Nije stoga čudno što ga je dan poslije smrti kardinal Angelo Sodano nazvao Ivanom Pavlom Velikim. U povijesti papinstva, tek su dva vrhovna svećenika stekla uz svoje ime tu oznaku, tako da se umjesto broja iza imena često čuje: Grgur Veliki, Leon Veliki. Sada imamo i Ivana Pavla Velikoga.

Po čemu je posebno bio velik? Posebno po tome što je svih godina pontifikata isticao kako se "uzajamni odnosi među ljudima i narodima ne mogu temeljiti samo na pravednosti, već se moraju usavršavati milosrdnom ljubavlju, koja je tipična za kršćansku poruku".

Zanimljivo je da se smrt Ivana Pavla II. zbila dan uoči blagdana Božanskog milosrđa, koji je upravo on ustanovio početkom trećeg tisućljeća. Na blagdan Božanskog milosrđa, 1. svibnja 2011., papu Wojtylu njegov nasljednik Benedikt XVI. proglasio je blaženim. Kanonizacija Ivana Pavla II., koju je obavio papa Frane 27. travnja 2014., također je bila na blagdan Božanskog milosrđa

Blagdan Božanskog milosrđa

Tu je pobožnost razvila sestra Faustina, poljska mističarka koju je Papa proglasio svetom, a kasnije se otkrilo da je ona trideseth godina u dvadesetom stoljeću proročki najavila papu s Istoka koji će donijeti svijetlo Crkvi. Nakon Drugoga svjetskog rata riječi iz Dnevnika svete redovnice bile su melem na rane mnogih. Isus koji joj se ukazivao, želio je objaviti da je u konačnici Božansko milosrđe granica postavljena zlu, kojega je čovjek tvorac i žrtva. U vezi s tim u knjizi "Sjećanje i identitet", Ivan Pavao II. napisao je: "Bog uvijek zna izvući dobro iz zla, Bog želi da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine: Bog je Ljubav. Krist raspeti i uskrsli, onakav kakav se ukazao sestri Faustini, najveća je objava te istine."

S jasnim spoznanjem te istine, vjerno svjedočenom prije svih vjernicima, papa Wojtyla znao je pristupati i vjernicima drugih religijskih zajednica i onima koji nisu vjernici, cijelom čovječanstvu. On se jednostavno zalagao u društvu za civilizaciju ljubavi koja pretpostavlja uvažavanje svakoga čovjeka i njegova uvjerenja u potpunoj slobodi. Tako je primjerice prilikom posjeta Indiji 1986. godine o Mahatmi Gandiju kazao: "Nikad nije bio kršćanin i nikad nije pretendirao biti to, ali sam od njega puno naučio."

Dijalog sa svima, koji je u svojim dokumentima propagirao Drugi vatikanski sabor, Ivan Pavao II. je do kraja sproveo u praksi, na mjestima gdje je donedavno gotovo bilo nezamislivo vidjeti vrhovnog poglavara Katoličke crkve, u sinagogi, u džamiji...

Nije moguće udovoljiti svima

Međutim, s druge strane, nije odstupao od jasnih istina i poklada vjere koju je Katolička crkva baštinila od Kristova nauka osobito u moralnim pitanjima. Branio je život, kulturu života, a protiv kulture smrti, pobačaja, eutanazije i drugih zala moderne civilizacije. "Nikad nije bilo jednostavno prihvatiti poruke Evanđelja u cijelosti i nikada neće biti", poručio je jednom prilikom američkim katolicima. Isto tako, govorio je: "Ne možemo izbjeći svaku kritiku niti je moguće udovoljiti svima."

Na današnji dan, prije tri godine, 22. listopada 2014., pokrenuli smo portal Misija, i stavili ga pod moćnu zaštitu svetog pape Ivana Pavla Drugog. Molimo ga i ovaj put: blagoslovi našu Misiju! A sve vas koji nas čitate i pratite, neka prati i štiti zagovor velikog pape Ivana Pavla, Karola Wojtyle, koji je iz poljskog Krakova, sjedišta negdašnje Bijele Hrvatske, stigao u Rim za kormilo Petrove lađe i uveo Crkvu i svijet u treće tisućljeće kršćanstva.
Sveti Ivane Pavle Drugi, moli za nas.

PIŠE IVAN UGRIN

 

 

Komentari: 0

Samo registrirani korisnici mogu komentirati.